Grupa TIM okuplja inženjere iz nekoliko tehničkih oblasti. Te oblasti danas teško da se mogu razdvojiti, jer se u svakom iole složenijem uređaju prepliću.
Na ovoj strani opisujemo čime se bavimo i zašto smatramo da upravo ta kombinacija struka ima smisla.
Računarstvo
Računarstvo je, zajedno sa elektronikom, postalo tehnika bez koje se život savremenog čoveka ne može zamisliti.
Računari su deo bezmalo svakog uređaja koji koristimo, a bez njih nema ni savremenih komunikacija. Razvoj autonomnih vozila, veštačke inteligencije i novih tehnologija počiva na onome što će računari moći da urade sutra.
Nas zanimaju dve strane te oblasti. Jedna su računari opšte namene, druga specijalizovani računarski sistemi, pre svega oni na kojima počivaju IoT uređaji i sistemi za upravljanje. U oba slučaja podjednako nam je važan hardver i programska podrška, uključujući alate i programske jezike kojima se ona razvija.
Znanje u ovoj oblasti stiče se radom sa samim sistemima. Zato kod nas razvoj uređaja i učenje idu zajedno, a ne jedno posle drugog.
Komunikacije
Komunikacije su jedna od tehnika koje su najviše napredovale u drugoj polovini dvadesetog i početkom ovog veka.
Mobilne komunikacije su u poslednje dve decenije doživele pravu eksploziju, pa je napredak na ostalim poljima ostao pomalo u njihovoj senci. Razlog je verovatno i to što je razvoj komunikacija tekao uporedo sa razvojem računara, pa se danas posmatra pre svega kao razmena podataka među računarima.
Pri tome se zaboravlja da je uticaj išao i u suprotnom smeru: zahtevi komunikacija su u velikoj meri oblikovali i same računare.
Novo doba sve više potencira razmenu podataka između fizičkih uređaja, naročito u upravljanju. Internet je doneo više nego što je bila početna zamisao, povezivanje računara u globalnu mrežu: danas se u njega može uključiti praktično svaki uređaj. Otuda i koncept IoT uređaja, koji je postao jedan od glavnih pravaca razvoja i računarstva i komunikacija.
Mašinstvo
Proizvodnja i mašinska industrija stub su privrede svake države, a od njihove razvijenosti zavisi i prosperitet društva.
Srbija ima značajne kapacitete u mašinstvu, ali su oni usitnjeni ili razoreni privrednim promenama na prelazu vekova. U Moravičkom okrugu to se vidi golim okom: nekadašnji nosioci mašinske industrije, poput „FRA“, „CER“ i „Slobode“, danas su na ivici opstanka ili više ne postoje. Oporavak teče sporo, kroz strane investicije i kroz mala preduzeća i zanatske radnje.
Trendovi u savremenom mašinstvu su jasni:
- automatizacija projektovanja, koja vodi ka konstrukcijama optimalnim u tehničkom i ekonomskom smislu;
- automatizacija i robotizacija proizvodnje i montaže, koje donose ujednačen kvalitet, manje škarta i kraće vreme izrade;
- multidisciplinarnost, nekada zvana sistem-inženjerstvo, a danas sve češće mehatronika: granice među tehničkim disciplinama se brišu, pa je potreban neko ko ume da razgovara i sa građevincem i sa elektroničarem i sa informatičarem;
- distribuirani procesi, u kojima je sedište proizvođača na jednom kontinentu, konstruktori i tehnolozi rasuti po svetu, a pogoni na trećem mestu.
Sve to znači da se inženjer mora stalno usavršavati i da u toku radnog veka prolazi kroz nekoliko tehnoloških promena. Rad sa alatima kao što su CAD, 3D modelovanje, CNC, PLC i sistemi za upravljanje dokumentacijom više nije specijalnost, nego osnova struke.
Mehatronika
Mehatronika je najbolji primer prožimanja tehnika: spoj mašinstva, elektronike i računarstva u istom uređaju.
Kraj dvadesetog veka doneo je promene koje su stvorile uslove da se discipline počnu međusobno prepletati. Integrisanost na nivou istog uređaja donela je nove izazove u industriji, ali i potrebu za stručnjacima novog profila, pa time i za prilagođavanjem obrazovanja.
Ta međusobna uslovljenost deluje i unazad. Računari su nekada razvijani sami za sebe, a danas se razvijaju gotovo isključivo prema zahtevima primene.
Obrazovanje stručnjaka za mehatroniku u Srbiji započeto je početkom devedesetih godina, a Tehnički fakultet u Čačku bio je pionir: prvi nastavni plan i program iz te oblasti zaživeo je školske 1992/93. godine. Kao i drugi pionirski poduhvati, i ovaj je teško osvajao teren. Trebalo je da prođu dve decenije da bi studijski program mehatronike na Fakultetu tehničkih nauka u Čačku stekao svoje mesto. U međuvremenu je mehatronika ušla i u srednje obrazovanje.
Za nas to nije samo podatak iz istorije. Članovi grupe učestvovali su u tom radu, pa je mehatronika oblast u kojoj imamo i nastavničko i praktično iskustvo.
Kako to povezujemo u radu
Nijedan od naših projekata nije pripadao samo jednoj od ovih oblasti.
Informacioni sistem vetrogeneratora tražio je i mehaniku, i elektroniku, i računarski deo, i veb aplikaciju. Uređaj za merenje položaja, ugrađen u medicinski sto, isto tako.
Zato za svaki posao sastavljamo tim prema prirodi problema, a ne prema tome ko je čime po diplomi. Upravo je to prednost grupe sastavljene od ljudi različitih struka sa dugim radnim iskustvom.
O konkretnim rešenjima pišemo na stranici Reference, a o tehnologijama koje koristimo u Stručnim temama.
